O leksiku u kajkavskom narječju

U radu se daju temeljni podatci o kajkavskom leksiku, njegovu podrijetlu, kontaktu s mađarskim i njemačkim jezikom te suvremenim pojavama u interferenciji hrvatskim standardnim (pseudoanalogonimija, najnovije semantičke adaptacije). Kako je leksik hrvatskih kajkavskih govora rubno zastupljen postojećim etimološkim rječnicima hrvatskoga jezika, ističe da teško napraviti klasifikaciju velikog broja leksema koji ne nalaze ni kojem od slavenskih jezika. Kod leksičkog posuđivanja hungarizama vrlo rijetko riječ popunjavanju leksičkih praznina, a mnogo češće posuđivanju zbog izvanjezičnih razloga (zemljopisnih političkih) jer ih velika većina trenutku primarne adaptacije imala ekvivalente govorima primaocima. Od semantičkih polja koje pokrivaju hungarizmi najbrojnije ono odnosi na pejorativna značenja kontekstu osobina, izgleda ponašanja ljudi, onih germanizmi tehničke izraze iz najrazličitijih obrta. Arhaičan kajkavski ili nestaje semantičkim adaptacijama pronalazi novo mjesto vokabularu suvremenih govornika kajkavskog narječja. Apostrofira učestalost deminutiva / hipokoristika, to samo kao tvorbena mogućnost rubni sloj leksika, već izuzetno često korišteni svakodnevnoj komunikaciji. Opisuju istraživanja pseudoanalogonimije koja su osim za lingvističke spoznaje važna metodiku nastave hrvatskog što bi mogla biti stožerna točka oko kajkavsko narječje dobilo bolji položaj školama. Na kraju govori najnovijim trendovima istraživanju leksika solidnom razvoju kajkavske dijalektne leksikologije pojave amatera cijeli život skupljaju prepuštaju obradu jezikoslovcima pa djelo objave zajednički rad. predlaže metodologija razlikovnosti između pojedinih mjesnih kad neki mjesni govor postoji objavljeni opsežni znanstveni rječnik. taj način lakše pratili procesi širenja rasprostranjenosti jezičnih pojava područja semantike tvorbe riječi, općepoznatih izoglosa tiču uglavnom fonologije. zaključku posljednji trenutak leksička narječja intenziviraju razliku fonologije morfologije, semantika puno brže podložnija promjenama obzirom nove realije doslovce svakodnevno prodiru suvremeni život, manifestira standardni jezik interdijalekt mjesne govore. The paper provides basic information about the Kajkavian lexicon, its origin, contact with Hungarian and German languages contemporary phenomena in interference Croatian standard language (pseudo-analogonymy latest semantic adaptations). As lexicon of dialects is marginally represented existing etymological dictionaries language, points out that it difficult classify large number lexemes are not found any Slavic languages. Lexical borrowing Hungarianisms occurs very rarely fill lexical gaps much more common for non-linguistic reasons (geographical political) because vast majority them had equivalents recipients’ vernaculars at time primary adaptation. Of fields covered by Hungarianisms, most numerous one refers pejorative meanings context human characteristics, appearance behaviour, whereas those Germanisms refer technical expressions from various trades. archaic either disappears or finds new place vocabulary modern speakers dialect adaptations. A high frequency diminutives hypocorisms emphasized, only as creative possibility marginal layer but also an extremely frequently used everyday communication. Research activities pseudo-analogonymy described. They important linguistic knowledge methodology teaching which could be pivotal point around get better position schools. continues talk trends research solid development lexicology due emergence amateurs who collect all their lives leave linguists publish work joint work. Finally, researching distinctiveness lexicons between individual local proposed, when extensive scientific dictionary already exists dialect. In this way, would easier follow processes spreading prevalence field semantics word formation, well-known isoglosses concern mainly phonology. conclusion, pointed last moment intensify studies because, unlike phonology morphology, susceptible change, given real objects literally penetrate life on daily basis manifested both interdialect vernaculars.